Izložbom "Aleksa Šantić i mostarski književni krug" u Mostaru su svečano otvorene 105. "Šantićeve večeri poezije", koje su ove godine posvećene stogodišnjici od njegove smrti, te je istaknuto da veliki pjesnik i danas važi za jednu od ključnih figura ovog grada i Hercegovine.
Šantićeve večeri poezije otvorio je ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa Srbije sa dijasporom Đorđe Milićević, koji je rekao da je vijek od smrti velikog pjesnika on i dalje prisutan kroz svoja djela.
Milićević je istakao da je Šantić bio simbol ljubavi prema domovini, ali i prema svom i svim drugim narodima.
"Njegova pesma `Ostajte ovdje" nas podseća na važnost ostanka i opstanka i čuvanja identiteta i kulturnog nasleđa. Kroz ovakve događaje čuvamo sjećanja na one koji su gradili našu kulturnu baštinu i ostavili trag u istoriju", rekao je Milićević i zahvalio mostarskoj "Prosvjeti" što ovu manifestaciju čini značajnijom iz godine u godinu.
On je rekao da Srbija sa zadovoljstvom podržava ovakve manifestacije jer one nisu samo proslava srpske kulture i tradicije, već i most koji povezuje Srbe u matičnoj državi, u Hercegovini i širom svijeta.
"Neka nam Šantićeva poezija bude svetionik kroz izazove sadašnjice podsjećajući nas da su ljubav, mir i razumevanje vrednosti koje nemaju alternativu. Neka srpska zajednica bude jedinstvena gde god bila", rekao je Milićević.
On je napomenuo da je velika stvar što se ova manifestacija održava u srcu Mostara i u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača", što svjedoči o dobrim odnosima dvije kulturne institucije i dva naroda.
Izložbu akademika Ranka Popovića priređuju mostarski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. U umjetničkom dijelu nastupio je ansambl "Mostarske kiše" i glumac Nebojša Kundačina.
Predsjednik mostarske "Prosvjete" Sanja Bjelica Šagovnović naglasila je da su "Šantićeve večeri poezije" najstarija kulturna manifestacija u gradu na Neretvi, a da Šantić i vijek nakon njegove smrti važi za jednu od ključnih figura multietničkog Mostara i Hercegovine.
"U Mostaru je 2. februara 1924. godine umro Aleksa Šantić, pjesnik, akademik, kosmopolita i rodoljub. Bio je takva ljudska i stvaralačka veličina da i dan danas, vijek nakon smrti, žive njegove pjesme, njegova djela, a stihovi i danas opominju", rekla je Šagovnovićeva.
Govoreći o izložbi, ona je rekla da pokazuje koliko su srpski korijeni ovdje duboki i šta su Šantić i njegovi savremenici značili za Mostar, ali i za cjelokupnu srpsku književnost i kulturu.
Napomenula je da je Šantić bio jedan od osnivača "Prosvjete", "Gusala", časopisa "Zora" i da upravo na tim temeljima srpski narod u Mostaru i danas gradi kulturni identitet.
Ona je rekla je da je cijela ovogodišnja manifestacija posvećena Šantiću i da će biti upriličena i promocija sabranih djela Alekse Šantića u izdanju mostarske "Prosvjete".
"Aleksa Šantić za Mostar je bio više od pjesnika. I kulturni i nacionalni znak. U ovom gradu, za Šantića se vežu čak i mnogi mitovi, međutim njemu mitovi nisu potrebni, njega je potvrdilo vrijeme", naglasila je ona.
Dodala je da će se nastaviti njegovati sjećanje na velikog pjesnika i čuvati srpski kulturni i nacionalni identitet u ovom gradu i multikulturalni karakter Mostara.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević podsjetio je na istoriju održavanja "Šantićevih večeri poezije" i važnost koju ova manifestacija ima za očuvanje srpskog identiteta.
"Možemo reći da bi i sam pjesnik bio ponosan na `Prosvjetu` i `Gusle` i sve nas koji u ovome učestvujemo, čuvajući i podržavajući plamen kulture i književnosti i umjetnosti u Šantićevom Mostaru", rekao je Milivojević, te dodao da i 100 godina od Šantićeve smrti Mostarom odzvanjaju njegovi stihovi, riječi i opomene.
Milivojević je podsjetio na vremena u kojima je djelovao Šantić i njegovi savremenici, kao i na slavnu istoriju srpskog stanovništva u dolini Neretve.
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač je zahvalila društvima "Prosvjeta" i "Gusle" što čuvaju svoju nacionalnu i zajedničku istoriju.
"Šantić je kao čovjek i stvaralac spona svih nas koji ga osjećamo kao mostarskog pjesnika velike duše koji živi svojim djelima među nama. Koliko je snažna i vrijedna njegova ostavština ponajbolje svjedoči činjenica da je njegovo ime postalo jednim od simbola Mostara", rekla je Buhačeva.
Akademik Ranko Popović, govoreći o izložbi "Aleksa Šantić i mostarski književni krug", rekao je da je bilo logično da i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske uradi ovakvu izložbu sa mostarskom "Prosvjetom".
On kaže da je o Šantiću poznato skoro sve, ali da to nije slučaj sa Mostarskim književnim krugom.
"Mostar je u vrijeme Šantićevog rođenja bio Turska kasaba, a čuda u književnom svijetu su se dešavala. Nije poznato kako se desilo da nekoliko omladinaca pokrene sve to na što su se posle svi ugledali. Teško bi bilo i danas zamisliti nešto tako", rekao je Popović i upitao šta je danas ostalo od toga?
On je napomenuo da Srbi u Mostaru znaju da su imali velike pretke i veliku baštinu na koju se mogu osloniti, a možda i napraviti novo mostarsko književno čudo.
Predsjednik "Gusala" Radislav Tubić podsjetio je da se Mostar nije odužio Šantiću na pravi način i da bi u godini kada se obilježava 100 godina od njegove smrti bio pravi trenutak za to, a da bi Gimnazija koja je do rata nosila ime Alekse Šantića trebalo ponovo da ponese njegovo ime.
Ova manifestacija tradicionalno se održava u organizaciji SPKD "Prosvjeta" Gradski odbor Mostar i SPKUD "Gusle", prenosi Srna.
