Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor HET-a Gordan Mišeljić, naglasivši da su od planiranih 1.089 gigavat-časova za ovu godinu već proizveli 1.135 gigavat-časova, a taj broj biće uvećan do kraja godine.

- S obzirom na to da smo rebalansom plana predvidjeli 1.028 gigavat-časova jasno je da smo prebacili plan - istakao je Mišeljić.

GLAS: Kako su "Hidroelektrane na Trebišnjici" poslovale u ovoj godini?

MIŠELJIĆ: Za 11 mjeseci ove godine ostvarili smo dobit od 12,5 miliona maraka. Hidrologija nam nije išla naruku, zato što je za nekih od 15 do 20 odsto bilo manje padavina u odnosu na prosječnu godinu u slivu rijeke Trebišnjice. Uprkos hidrologiji rezultat je jači, jer je bilo čestih ispada elektrana pa nas je matično preduzeće "Elektroprivreda RS" (ERS) angažovala kako bismo smanjili kupovinu električne energije na tržištu, jer su cijene bile visoke. Zbog toga smo morali pojačano raditi. Imamo neki okvirni ugovor sa pumpnom hidroelektranom "Čapljina" u sastavu "Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna". To podrazumijeva da u ovom momentu kotu akumulacije Bilećkog jezera imamo poprilično smanjenu i u novu godinu ćemo, bez obilnijih i znatnih padavina, ući sa 15 metara nižom kotom Bilećkog jezera.

GLAS: Kakva je situacija kada je riječ o izvozu struje?

MIŠELJIĆ: Imamo samo jednog kupca električne energije, a to je ERS. Sve ostalo ide posredstvom njih. Oni nama plaćaju tačno definisanu cijenu električne energije, a to je oko 30 evra po proizvedenom megavat-satu. Tržišni višak od svih proizvodnih preduzeća, ukoliko postoji, oni prodaju na berzi.

GLAS: Isticali ste ranije da je hidroelektrana "Dabar" najvažniji projekat, u kojoj je fazi?

MIŠELJIĆ: Kineski izvođač je maksimalno ubrzao sve radove kada je riječ o izgradnji hidroelektrane "Dabar" i računamo da će na vrijeme završiti potpisani ugovor. Naravno da je najznačajniji projekat što se tiče HET-a, a vjerujem i ERS-a. Ona predstavlja centralnu elektranu u podsistemu "Gornjih horizonata", snage otprilike 160 megavata.

GLAS: Prošle godine su radnici prijetili štrajkom zbog nezadovoljstva, kakva je situacija ove godine? Jesu li radnici zadovoljni i da li napuštaju javno preduzeće s obzirom na to da su plate u privatnom sektoru, kada je riječ o toj branši, znatno veće?

MIŠELJIĆ: Nisu bili u štrajku, ali su na neki način iskazivali nezadovoljstvo. Došlo je do izmjene kolektivnog ugovora, zatim minimalna plata je povećana i došlo je do povećanja cijene rada u okviru elektroenergetskog sistema tako da nemamo taj tip nezadovoljstva radnika u matičnom preduzeću, odnosno u cijelom okviru. Nemamo neki pretjerani problem sa odlivom radne snage s obzirom da su plate radnika povećane.

GLAS: Isticali ste ranije da Srpska ima resurse za proizvodnju zelene energije. Prema planu ERS-a, Srpska bi u narednih pet godina trebalo da dobije oko 15 novih elektrana. Da li će one maksimalno iskoristiti te resurse ili imamo potencijala za više?

MIŠELJIĆ: Zaista se nadam da će matično preduzeće realizovati te projekte. Projektovane su tako za maksimalno iskorišćenje. Vjerujem da ima potencijala za više, ali to su ogromne investicije, nije ih lako izvesti i mnogo koštaju.

GLAS: Građani i privrednici u Srpskoj će od iduće godine za struju izdvajati više novca. Da li je taj potez bio neophodan i šta će značiti HET-u?

MIŠELJIĆ: Jeste, bio je neophodan s obzirom da imamo najnižu cijenu električne energije i nakon povećanja. Razlog zašto je bio neophodan jeste zato što je povećana minimalna plata, odnosno minimalna cijena rada u holdingu, zatim svi rezervni dijelovi, materijali i rad trećih lica u okviru elektroprivrednog sistema, sve je povećano tako da smo prenapregli sistem do neke krajnje granice. Nadam se da će i ovo minimalno povećanje cijene električne energije donekle relaksirati situaciju, a što se tiče efekta koji će osjetiti HET vjerujem da se neće ništa promijeniti, jer sve je pod jurisdikcijom ERS-a.

GLAS: S obzirom na to da je Vlada odobrila HET-u da pet odsto dobiti podijeli kao donacije, da li ste i kome pomogli u ovoj godini ili bi tek trebalo da to realizujete?

MIŠELJIĆ: Jesmo. Uglavnom taj novac iz donacije se dijeli na tri dijela, za kulturu, sport i organizacije vjerskog karaktera. Podijelili smo novac u skladu sa zakonom za izgradnju hramova, sportskim kolektivima, kulturnim udruženjima.

GLAS: Koji su planovi HET-a za narednu godinu?

MIŠELJIĆ: Da proizvedemo što više električne energije ukoliko je moguće i da završimo započete investicije. Nadamo se da će iduća godina biti bolja od ove.

PREKID SNABDIJEVANJA

GLAS: U ovoj godini, 21. juna, imali smo istorijski prekid snabdijevanja električnom energijom u BiH, Crnoj Gori, Albaniji i većem dijelu hrvatske obale, sve je na trenutak stalo. Je li sistem zastario, preopterećen ili nešto treće? Može li se dogoditi i veći problem na mreži od toga?

MIŠELJIĆ: To ipak nije pitanje za proizvođača kao što je HET. U pitanju je prenosna mreža, koliko se sjećam, taj udar sa prenosne mreže praktično je došao iz Albanije i na neki način se sistem raspao, odnosno dobar dio Balkanskog poluostrva ostao je bez električne energije. Da li se to opet može desiti? Vjerujem da može, međutim, to je ipak u nadležnosti "Elektroprenosa" kao kompanije na nivou BiH. Vjerujem da mnogo treba ulagati i obnavljati prenosnu mrežu.