Stariji Trebinjci pamte, a postoje rijetke i izbledjele fotografije o dvojici čuvara kapije Starog grada.

Bili su čvrsti, stameni, jaki... kao od granita. A i zaista, bili su od granita. I to italijanskog.

Riječ je o figurama Herkula i Atlasa koje je, a to je postala sve prisutna rečenica, „svom milom Trebinju“ darivao Jovan Dučić. Ko zna hoće li se ikada znati kako su impresivne i veoma teške figure dopremljene u Trebinje i postavljene, ali uglavnom bile su tu, na ulazu u stari dio grada deceniju i više.

Tragova o nekoj posebnoj ceremoniji postavljanja u tadašnoj štampi nema. Uostalom, mnogo toga je Dučić darivao svom zavičaju.

Ipak...

Dolaskom nove, partizanske vlasti, netragom su nestali. I Atlas i Herkul.

Dani, godine, decenije su se nizale... a onda je jedna, figura Herkula pronađena i to u jednom stovarištu materijala u Gorici. I to bez glave.

„Emil Ćurić, naš vrsni slikar je pronašao Herkula bez glave. I to negdje poslije rata. Ta figura je trenutno ispred Muzeja Hercegovine. Bez glave ali to je Dučićev Herkul. Tu nema dileme“, kaže nam arheolog Đorđo Odavić.

Prema njegovim riječima, postoji velika vjerovatnoća da se može pronaći i Atlas, koji je na svojim plećima nosio čitav svijet.

„Eto ispada da figura Atlasa ima ogromnu simboliku. Prema riječima jednog od najstarijih Trebinjaca, figura Atlasa, najvjerovatnije bi mogla da bude u riječnom koritu u blizini Zgrade Medžlisa Islamske vjerske zajednice u Starom gradu. Izuzetno mi je drago što postoji vrijedna i raspoložena ekipa ronilaca iz Trebinja, članova 'Posejdona', spremna da se uključi u ovaj zahtjevan poduhvat“, priča nam dalje Odavić.

Pretpostavlja se da je u to vrijeme, 1946. godine ili godinu kasnije, Herkulu „odrubljena“ glava. I nikada nije pronađena.

Opet, pretpostavlja se da je slična sudbina zadesila i Atlasa.

I on je bio „na giljotini“ novih poslijeratnih vlasti jer teško je bilo i zamisliti da je neko, „u komadu“ prenio jednog od najvećih grčkih heroja. I bacio ga u rijeku.

Ipak, hroničar Trebinja, novinar i publicista Ljubiša Anđelić, tvrdi drugačije. On nam ističe da je na jednom od treninga, dok je Trebišnjica još uvijek bila „za plivanja“, vidio Atlasa na riječnom dnu.

„Na jednom od treninga, plivali smo 'duge dionice' i na nekoliko metara od, kako smo ga mi tada zvali Mejtefa, jasno sam vidio statuu Atlasa. U jasnoj, kao kristal bistroj Trebišnjici, ja nisam imao dilemu. Bio je to onaj kip koji je godinama 'čuvao' ulaz u Stari grad. Bio je na nekih četiri do pet metara od zida Mejtefa“, govori nam Ljubiša.

Ukoliko, a nadamo se da hoće, dođe do pretrage riječnog korita i traganja za Dučićevim Atlasom, glavnu ulogu imaće ronioci. Članovi trebinjskog „Posejdona“.

„Ovu priču moramo da realizujemo. I da vratimo Atlasa na svoje mjesto. Treba biti realan, neće biti lako. Još uvijek ne znamo da li je u dlijelovima ili kompletno statua bačena. Tok rijeke se mijenjao do izgradnje brane ali i kasnije i to će nam znatno komplikovati posao. Očekujem da ćemo zajedno sa HET-om i gradom sve uspješno realizovati. Ranije je bio veći vodostaj Trebišnjice i moguće da je, ako je polomljen kip, voda nizvodno odnijela dijelove Atlasa. Opet ponavljam, ne treba biti nerealan, postoji mogućnost da ćemo jako teško doći do nekog otkrića. Trebinjci su godinama, pored rijeke zidali, možda su i dijelove Atlasa nesvjesno uzidali u neke konstrukcije“, kaže Aleksandar Saša Kurtović, ronilac trebinjskog „Posejdona“.

Posebna pažnja, ako i kad dođe do akcije pretrage, biće posvećena prostoru između Kamenog mosta i Mosta Iva Andrića.

„Nekada su bile velike i jake vode Trebišnjice pa ćemo proširiti akciju dalje nizvodno“, kaže Saša i nastavlja:

„Ovaj dio rijeke očistiti od zelenila i da se krene sa potragom. Moramo da ispunimo zavjet, usuđujem se da kažem svih nas. I da se odužimo našem velikom Jovanu Dučiću. I da ponovo Herkul i Atlas zauzmu svoja mjesta na ulazu u Stari grad“, kaže nam Saša.

Možda izgleda kao koincidencija ali pade nam na pamet...

Herkul, Atlas i Posejdon. Polubog, titan i Bog iz grčke mitologije na jednom mjestu. Možda su se kockice složile pa da Bog mora (Posejdon), pronađe Titana (Atlasa) i da nađe mjesto kod poluboga (Herkula).

A sve kao ispunjenje obećanja –zavjeta Jovanu Dučiću.

Da makar sačuvamo, ono što nam je u amanet ostavio.

I da ispunimo želju brojnih Trebinjaca,

Baš kao u onoj pjesmi „da izroni Atlas za one što ga vole“.