U okviru „Dučićevog dana“, sonoć je u Kulturnom centru održan centralni događaj ove manifestacije, „Veče Matije Bećkovića“.
Govoreći o najznamenitijem Trebinjcu, Matija Bećković, srpski književnik i akademik, rekao je da se Dučić nije zaustavio dok nije postao ono što je sam sebi zadao – knez pjesnika.
„On je sebe poistovjetio sa grofom Savom Vladislavićem i bilo mu je malo da bude ambasador srpskog kralja. I svoj rodni grad je pravio naknadno, pa je trebinjsku tvrđavu ukrašavao skulptrama, topovima, ukrasima i ornamentima, da bude logično da se jedan takav raskošni renesansni pjesnik tu rodio. Dučić je za čitav jedan vijek unaprijedio srpski jezik i u antologiji Bogdana Popovića bio je zastupljen s najviše pjesama“, podsjetio je Bećković i poručio da „Dučićev dan“ nije samo njegov, nego svih koji vole poeziju.
Bećković se prisjetio i svog prvog dolaska na, tada „Trebinjske večeri poezije“.
„Iako je umro 1943, večeri poezije se nisu smjele nazvati Dučićevim, a kada sam se pojavio sa Skenderom Kulenovićem i Stevanom Raičekovićem, u 'Oslobođenju' je izašao tekst u kojem je moje prisustvo opisano tako da je sve prošlo u redu, ali da se pojavio 'taj i taj i bacio malu sjenku' na događaj. Ali, Trebinje se, kao obretenje glave cara Lazara, preobrzilo, zamijenilo Cetinje, a lirski Njegoš, Jovan Dučić, u Gračanici je zamijenio kapelu na Lovćenu“, istakao je Bećković.
Miroslav Maksimović, pjesnik i esejista, dobitnik „Dučićeve nagrade“ i uvodničar večeri, rekao je da je Matija Bećković ušao u tradiciju srpskog narodnog pjesnika.
„Imamo guslare koji su stvorili narodnu epiku, imamo autore lirskih bisera, Njegoša koji je narodno stvaralaštvu uzdigao i potvrdio u novom vijeku, zatim imamo narodog pjesnika Zmaja u drugoj polovijni XIX vijeka, Desanku Maksimović u drugoj polovini XX vijeka, a danas, u XXI vijeku, imamo narodnog pjesnika Matiju Bećkovića“, naveo je Maksimović i dodao da je ovo veče plod saradnje tvrđave Golubački grad i ustanova kulture Trebinja i srpske Hercegovine.
„Načelni okvir ove večeri je spajanje srpske istorije i srpske poezije. Golabačka tvrđava je u svijetu najpoznatiji i najposjećeniji kulturno-istorijski spomenik, a Matija Bećković svakog ljeta tamo, u despotovoj palati, drži svoju pjesničku liturgiju, sličnu ovome što se večeras ovdje dešava. Trebinje je, kada se Dučić vratio, postalo glavni grad srpske poezije i šta je prirodnije nego da to spajanje naše poezije i naše istorije obavi simbolično, na pjesnički način, svojom poezijom, srpski pjesnik Matija Bećković“, istakao je Maksimović.
Tradicionalna kulturna manifestacija „Dučićev dan“ završava sutra, na Blagovijesti, dan smrti Jovana Dučića, kada će, u 9.00 časova, u Hercegovačkoj gračanici, biti služena liturgija i pomen velikom pjesniku.
