U svečanoj sali hotela „Majdan“, u subotu 7. februara 2026. godine, pred oko četiri stotine okupljenih, održano je 14. Gatačko sijelo – jedno od najuglednijih i najpostojanijih zavičajnih sabranja Hercegovaca u srpskoj prijestonici. Među brojnim hercegovačkim susretima u Beogradu, upravo je ovo sijelo vremenom izraslo u događaj koji nosi jasan identitet, sažet u sloganu koji se izgovara sa posebnim ponosom – „Jedno je Gatačko“.

Sabranje je, po tradiciji, započelo molitvom „Oče naš“, koju su okupljeni izgovorili zajedno sa gatačkim parohom Aleksandrom Gajićem. Blagosiljajući skup, otac Aleksandar je prenio pozdrave iz zavičaja i pozvao zemljake da ne prekidaju vezu sa Gackom i Hercegovinom.

U duhu stare hercegovačke tradicije, zdravicu je podigao Slaviša Beatović, predsjednik Udruženja guslara i epskih pjesnika „Tešan Podrugović“ iz Gacka. Obraćajući se u formi narodne zdravice, Beatović je pozdravio domaćina, predsjednika Kluba Gačana u Beogradu Slobodana Bobana Draškovića.

– Ovu čašu podižem u zdravlje našega brata domaćina, koji se potrudio da sabor učinio, sofru postavio, braću sastavio… – kazao je Beatović, nastavljajući zdravicu u duhu epske i narodne poetike, uz želje za zdravlje, dug vijek, bratsku slogu i sabiranje „na saboru Gačanskome, na divanu gospodskome i megdanu junačkome“.

U ime domaćina i Kluba Gačana u Beogradu, okupljenima se potom obratio potpredsjednik Kluba Ranko Gojković.

– Klub Gačana u Beogradu, kako neki u šali kažu KGB, po sili svojih mogućnosti trudio se, i ako Bog da trudiće se i ubuduće, da naše sijelo ne bude puka zabava sa dobrom večerom i pićem, nego da ima pečat misije – pečat očuvanja srpskog identiteta i naših divnih običaja – istakao je Gojković, naglasivši da zaštita kulture i istorijskog sjećanja danas nije samo humanitarni, već i odbrambeni zadatak.

Osvrćući se na aktivnosti između dva sijela, Gojković je posebno izdvojio putovanje delegacije Kluba stazama gatačkih slobodara do Lijevče polja, gdje su se poklonili senima pripadnika, kako je naglasio, „posljednje monarhističke armije na planeti, koja je vojevala pod Hristovim znamenjima, boreći se protiv njemačkih, ustaških i partizanskih bogoboračkih armija, dok su ih iz vazduha bombardovali lažni saveznici“. Posebno je pozdravio Vedrana Sabljića, domaćina na tom pokloničkom putu, koji je na Gatačko sijelo stigao iz Banjaluke.

U nastavku obraćanja, Gojković je podsjetio da su Klub između dva sijela napustila dvojica dugogodišnjih članova i osnivača – Slavko Mučibabić i Vojo Manojlović, uputivši molitvu za pokoj njihovih duša i naglasivši da njihov doprinos radu Kluba ostaje trajno upisan u njegovu istoriju.

Gojković je podsjetio i na značajan jubilej – obilježavanje trideset godina od smrti ljekara dr Sava Bumbića koji je u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine dao nemjerljiv doprinos zbrinjavanju ranjenika u Hercegovini i osnivanju ratne bolnice u Nevesinju. Podsjetio je da je dr Bumbić 1996. godine odlikovan Medaljom zasluga za narod i Ordenom „Krst milosrđa“, te da je, na inicijativu Kluba Gačana i tadašnjeg predsjednika Vidaka Kovačevića, Dom zdravlja u Gacku ponio njegovo ime, a Klub donirao spomen-bistu ovom istaknutom humanisti.

Pozivajući se na riječi vladike Nikolaja Velimirovića o Hercegovini kao zemlji „ni siromašnijoj, ni bogatijoj u karakterima“, kao i na stih Alekse Šantića – „mene sve rane moga roda bole“ – Gojković je istakao da te misli ne smiju biti povod za gordost, nego za smireno preispitivanje sopstvene odgovornosti.

Legendarni profesor Petar Bumbić

Navodeći i riječi Miloša Crnjanskog o Hercegovini kao korijenu srpskog jezika i običaja, upozorio je da država bez duhovnog oslonca postaje prazan mehanizam i da pobjeda nije u sticanju materijalnog, već u očuvanju smisla, tradicije i vrijednosti.

Posebnu pažnju okupljenih izazvao je dolazak gostiju iz Gacka. Srdačno je pozdravljen je zamjenik načelnika Opštine Gacko Aleksandar Ćeranić.

On je okupljene pozdravio u svoje lično ime, kao i u ime načelnika Opštine Gacko Vukote Govedarice, koji zbog opravdanih razloga nije bio u prilici da prisustvuje ovom događaju.

– Da sa ovog sabora ponesemo lijepe uspomene i sjećanje, svi mi okupljeni oko Svetosavske Hercegovine i našeg voljenog Gacka – poručio je Ćeranić, izrazivši nadu da će Klub Gačana i u 2026. godini nastaviti da radi odgovorno i na dobrobit cjelokupne zajednice, kao što je to činio i do sada.

Posebno je zahvalio svima koji su učestvovali u humanitarnoj večeri za završetak izgradnje Hrama Svete Trojice u Gacku, kao i svima koji su tokom prethodnih godina na bilo koji način pomogli zavičaj i crkvu.

– Velika im hvala, neka Gospod Bog nadoknadi koliko zna i umije – kazao je Ćeranić, podsjetivši da je Beograd oduvijek bio mjesto susreta Gačana i Hercegovaca, kao i da su mnogi stanovnici Gacka upravo u Srbiji našli svoj dom.

Čuvajući onu iskonsku Hercegovinu i rodni Ulog u svojim stihovima pjesnik Đorđo Sladoje je za ovu priliku izdvojio pjesme nadahnute zaboravljenim patrijarhalnim vrijednostima.

Najviše priznanje Kluba Gačana u Beogradu Povelja Svetog Petra Zimonjića dodijeljena je Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu „Prosvjeta“. Ovo društvo osnovano je 1902. godine, da bi tokom prve polovine dvadesetog vijeka, po značaju i uticaju, bila odmah iza Srpske pravoslavne crkve. Njeni članovi bili su i mnogi znameniti Hercegovci – Pero Slijepčević, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, kao i brojni drugi srpski stvaraoci, naučnici i umjetnici.

Povelju je uručila potpredsjednica Kluba Gačana, prof. dr Jadranka Milošević, dugogodišnjem predsjedniku „Prosvjete“ Radomiru Vučkoviću.

Pored toga, Klub Gačana je Vučkovića nagradio i Blagodarjem za svoj posvećen rad ne samo u Prosvjeti, već i kao autor kultnog serijala Zemljom Hercegovom u kome je snimao reportaže o ljudima i opustjelim hercegovačkim selima.

Vučković je izrazio veliku zahvalnost Klubu Gačana što je njegov rad prepoznat kao vrijedan.

– Veoma sam ponosan na desetak godina i kojem sam vodio odbor Prosvjete u Gacku. U tom periodu u Gacku je boravilo više od 300 istoričara iz raznih zemalja – od Rusije, Bjelorusije, Grčke, Rumunije, Austrije, Italije i svih srpskih prostora.

Vučković je naglasio da je vodeći „Prosvjetu“ imao veliku podršku tadašnjeg načelnika Opštine Gacko Milana Radmilovića. Takođe, izrazio je veliku zahvalnost Dragutinu Dragu Papoviću za podršku prilikom pokretanja serijala „Zemljom Hercegovom“ .

– Taj projekat je nastao iz kulturnih, a ne političkih pobuda. Hodajući Starom Hercegovinom cilj je na djelu pokazati da je riječ o jednom narodu koji nosi istu nošnju, govori istim jezikom i piše istim pismom. Tu misiju ćemo nastaviti.

U sklopu programa Kulturno-umjetničko društvo „Dimitrije Koturović“ izvelo je Kraljevo kolo, a publika je imala priliku da čuje i aktuelnog prvaka Saveza guslara Republike Srpske Vojina Tepavčevića.

Kao i svake godine, sa programom je nastupila i izvorna grupa „Tešan Podrugović“, koja je svojim autentičnim izrazom podsjetila na duboke korijene hercegovačkog pjevanja i njegovu neprolaznu snagu.

Poetsku notu večeri dao je pjesnik Sreten Vidaković.

Već po tradiciji za zabavni dio programa bio je zadužen Bogoljub Bošković i „Bole bend“ iz Nove Gajdobre koji je i ovoga puta opravdao ugled po kojem su sijela Gačana već godinama prepoznatljiva kao mjesto dobre muzike, druženja i iskrene radosti.

Među zvaničnicima bili su zamjenik načelnika Opštine Gacko Aleksandar Ćeranić, predsjednik Skupštine opštine Gacko Siniša Mandić, kao i narodni poslanik i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca Krvi Miodrag Vuković Hrgo, predsjednik udruženja „Pobednik“ Miroslav Miro Stanišić, predstavnici Boračke organizacije Opštine Gacko, kao i predstavnici Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“.

Svečanosti su prisustvovali i predsjednici i predstavnici bratskih zavičajnih udruženja iz Zrenjanina, Vršca, Kovina, Novog Sada i Banjaluke, kao i predstavnici udruženja Nevesinjaca, Trebinjaca, Ljubinjaca, Kalinovčana i Mostaraca u Beogradu.